Olusẹgun Ọbasanjọ
Lát'ọwọ́ Wikipedia
| Olusegun Obasanjo | |
|
12th Aare ile Naijiria
|
|
|---|---|
| Ìgbà 29 May, 1999 – 29 May, 2007 |
|
| Igbákejì Ààrẹ | Atiku Abubakar |
| Asájú jẹ́ | Abdulsalami Abubakar |
| Arọ́pọ̀ jẹ́ | Umaru Yar'Adua |
|
|
|
| In office February 13, 1976 – October 1, 1979 |
|
| Vice President | Shehu Musa Yar'Adua |
| Aṣájú jẹ́ | Murtala Mohammed |
| Arọ́pọ̀ jẹ́ | Shehu Shagari |
|
|
|
| In office July 29, 1975 – February 13, 1976 |
|
| President | Murtala Mohammed |
| Aṣájú jẹ́ | J.E.A. Wey |
| Arọ́pọ̀ jẹ́ | Shehu Musa Yar'Adua |
|
|
|
| Ojoibi | March 5 1937 Abeokuta, Ipinle Ogun, Nigeria |
| Egbe oloselu | People's Democratic Party |
| Ìyàwó | Lynda Obasanjo (ex-wife, aláìsí), Stella Obasanjo (aláìsí) |
| Ẹ̀sìn | Christianity |
Mathiew Àrẹ̀mú Olúṣẹ́gun Ọbásanjọ́ (ojoibi 25 March, 1935) je ogagun to tifeyinti kuro ninu Ile-ise Ologun ile Naijiria ati oloselu omo ile Naijiria. Ohun ni Aare ile Naijiria lati odun 1999 titi de odun 2007. Eyi ni igba keji ti Obasanjo yoo je Aare orile-ede Naijiria. Obasanjo ni Aare laarin odun 1976 si 1979.
[àtúnṣe] Igba ewe
Leyin ti o feyinti, o bere ise adase tire, iyen ni ise agbe. Ile-ise agbe re, iyen Obasanjo Farms, gbooro; o fere ma si abala ise agbe ti ko si nibe. Laarin odun 1976 si 1999, oruko Obasanjo di eni mimo ni gbogbo agbaye. Akinkanju ni ninu eto oselu agbaye. O wa ninu awon Igbimo to n petu si aawo ni awon orile-ede to n jagun, paapaa ni ile adulawo. O je ogunna gbongbo ninu egbe kan to koriira iwa ibaje, iyen ni Transparency International. Ni odun 1999, Obasanjo tun di aare alagbada fun orile-ede Naijiria, labe asia egbe PDP. A tun fi ibo yan an pada gege bi aare ni 2003. Okan pataki ninu afojusun ijoba Obasanjo ni igbogun ti iwa jegudujera (Anti-Corruption). Obasanjo gbiyanju dida ogo Naijiria pada laarin awon akegbe re ni agbaye (Committee of nations). O tun iyi owo naira to ti di aburunmu bi gaari omí se, gbigbowo-lori-oja (inflation) ti dinku jojo. Iye owo afipamo-soke-okun (external reserves) Naijiria ti ga gan-an ni, o to $40 billion bayii. Obasanjo tun fidi awon banki wa mule, pipo ti won po yeeriye tele ti dinku, won o ju meeedogbon lo mo bayii. Eyi mu ki awon eniyan ni igbekele ni fifi owo pamo si banki, won si tun le ya owo fun idagbasoke okowo won gbogbo. Lara awon eto ti ijoba Obasanjo n se ni tita awon ogun ijoba fun awon aladaani (privatisation policy). Eto yii ku die kaato. Idi ni pe awon olowo lo le ra awon ogun bee, talika kankan ko le ra won.