Àyípadà ipò ojú-ọjọ́ (climate change)
Àyípadà ipò ojú-ọjọ́ je nigba agbayé ati Ipò ojú-ọjọ́ yipada
Kini Iyipada ipò Oju-ọjọ?
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Iyipada oju-ọjọ n tọka si awọn iyipada igba pipẹ ni awọn iwọn otutu ati awọn ilana oju ojo. Irú àwọn ìyípadà bẹ́ẹ̀ lè jẹ́ àdánidá, nítorí ìyípadà nínú ìgbòkègbodò oorun tàbí ìbúgbàù òkè ayọnáyèéfín ńlá. Ṣugbọn lati awọn ọdun 1800, awọn iṣẹ eniyan ti jẹ awakọ akọkọ ti iyipada oju-ọjọ , nipataki nitori sisun awọn epo fosaili bii eedu, epo ati gaasi.[1]
Awọn epo fosaili ti n jo n ṣe inajade awọn itujade eefin eefin ti o ṣiṣẹ bi ibora ti a yika yika Aye, ti npa ooru oorun ati igbega awọn iwọn otutu.[1]
Awọn eefin eefin akọkọ ti o nfa iyipada oju-ọjọ ni erogba oloro ati methane. Iwọnyi wa lati lilo petirolu fun wiwakọ ọkọ ayọkẹlẹ kan tabi eedu fun alapapo ile kan, fun apẹẹrẹ. Gbigbe ilẹ kuro ati gige awọn igbo le tun tu erogba oloro silẹ. Iṣẹ-ogbin, epo ati gaasi jẹ awọn orisun pataki ti itujade methane. Agbara, ile-iṣẹ, gbigbe, awọn ile, ogbin ati lilo ilẹ wa laarin awọn apa akọkọ ti o nfa awọn gaasi eefin.[1]
Awọn eniyan ni o ni iduro fun imorusi agbaye
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Awọn onimo ijinlẹ oju-ọjọ ti fihan pe eniyan ni o ni iduro fun gbogbo awọn alapapo agbaye ni ọdun 200 sẹhin. Awọn iṣẹ eniyan bii awọn ti a mẹnuba loke ti nfa awọn gaasi eefin ti n gbona agbaye ni iyara ju ni eyikeyi akoko ni o kere ju ẹgbẹrun meji ọdun sẹhin.[1]
Apapọ iwọn otutu ti dada Earth jẹ bayi nipa 1.2°C igbona ju bi o ti jẹ ni opin awọn ọdun 1800 (ṣaaju ki o to Iyika ile-iṣẹ) ati igbona ju ni eyikeyi akoko ni ọdun 100,000 to kọja. Ọdun mẹwa to kọja (2011-2020) jẹ igbona julọ lori igbasilẹ , ati ọkọọkan awọn ewadun mẹrin to kọja ti gbona ju ọdun mẹwa ti tẹlẹ lọ lati ọdun 1850.[1]
Ọpọlọpọ eniyan ro pe iyipada oju-ọjọ tumọ si awọn iwọn otutu gbona. Ṣugbọn iwọn otutu dide nikan jẹ ibẹrẹ ti itan naa. Nitoripe Earth jẹ eto, nibiti ohun gbogbo ti sopọ, awọn iyipada ni agbegbe kan le ni ipa awọn iyipada ninu gbogbo awọn miiran.[1]
Awọn abajade ti iyipada oju-ọjọ ni bayi pẹlu, laarin awọn miiran, ogbele nla, aito omi, ina nla, awọn ipele okun ti o ga, iṣan omi, yinyin pola ti o yo, awọn iji ajalu ati idinku ipinsiyeleyele.[1]
Awọn eniyan ni iriri iyipada oju-ọjọ ni awọn ọna oriṣiriṣi[1]
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Iyipada oju-ọjọ le ni ipa lori ilera wa , agbara lati dagba ounjẹ, ile, ailewu ati iṣẹ. Diẹ ninu wa ti ni ipalara diẹ sii si awọn ipa oju-ọjọ, gẹgẹbi awọn eniyan ti ngbe ni awọn orilẹ-ede erekusu kekere ati awọn orilẹ-ede to sese ndagbasoke. Awọn ipo bii ipele ipele okun ati ifọle omi iyọ ti ni ilọsiwaju si aaye nibiti gbogbo agbegbe ti ni lati tun gbe, ati awọn ọgbẹ ti o pẹ ti nfi eniyan sinu ewu iyan. Ni ọjọ iwaju, nọmba awọn eniyan ti o nipo nipasẹ awọn iṣẹlẹ ti o jọmọ oju-ọjọ ni a nireti lati dide.[1]
Gbogbo ilosoke ninu agbaye imorusi ọrọ
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ninu lẹsẹsẹ awọn ijabọ UN , ẹgbẹẹgbẹrun awọn onimọ-jinlẹ ati awọn oluyẹwo ijọba gba pe idinku iwọn otutu agbaye si ko ju 1.5 ° C yoo ṣe iranlọwọ fun wa lati yago fun awọn ipa oju-ọjọ ti o buruju ati ṣetọju oju-ọjọ igbesi aye. Sibẹsibẹ awọn ilana lọwọlọwọ ni aaye tọka si 3.1°C ti imorusi ni opin orundun naa.[1]
Awọn itujade ti o fa iyipada oju-ọjọ wa lati gbogbo apakan agbaye ti o kan gbogbo eniyan, ṣugbọn diẹ ninu awọn orilẹ-ede gbejade pupọ diẹ sii ju awọn miiran lọ . Awọn emitters mẹfa ti o tobi julọ (China, United States of America, India, European Union, Russian Federation, ati Brazil) papọ jẹ diẹ sii ju idaji gbogbo awọn itujade gaasi eefin agbaye ni 2023. Ni iyatọ, awọn orilẹ-ede 45 ti o kere ju ti o ni idagbasoke ṣe iṣiro fun nikan 3 fun ogorun awọn itujade eefin eefin agbaye.[1]
Gbogbo eniyan gbọdọ ṣe igbese oju-ọjọ, ṣugbọn awọn eniyan ati awọn orilẹ-ede ṣiṣẹda diẹ sii ti iṣoro naa ni ojuse nla lati ṣe ni akọkọ.[1]
A koju ipenija nla ṣugbọn ti mọ ọpọlọpọ awọn solusan
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ọpọlọpọ awọn solusan iyipada oju-ọjọ le ṣafipamọ awọn anfani eto-ọrọ lakoko imudarasi awọn igbesi aye wa ati aabo ayika. A tun ni awọn ilana agbaye ati awọn adehun lati ṣe itọsọna ilọsiwaju, gẹgẹbi Awọn ibi-afẹde Idagbasoke Alagbero , Apejọ Ilana UN lori Iyipada Afefe ati Adehun Paris . Awọn isọri gbooro mẹta ti iṣe ni: gige awọn itujade, isọdọtun si awọn ipa oju-ọjọ ati inawo awọn atunṣe ti o nilo.[1]
Yiyipada awọn ọna agbara lati awọn epo fosaili si awọn isọdọtun bi oorun tabi afẹfẹ yoo dinku awọn itujade ti n ṣe iyipada oju-ọjọ. Sugbon a ni lati sise ni bayi. Lakoko ti nọmba awọn orilẹ-ede ti n dagba si awọn itujade asan ni 2050, awọn itujade gbọdọ ge ni idaji nipasẹ ọdun 2030 lati tọju igbona ni isalẹ 1.5°C. Iṣeyọri eyi tumọ si awọn idinku nla ni lilo eedu, epo ati gaasi: iṣelọpọ ati lilo gbogbo awọn epo fosaili nilo lati ge nipasẹ o kere ju 30 fun ogorun nipasẹ ọdun 2030 lati ṣe idiwọ awọn ipele ajalu ti iyipada oju-ọjọ.[1]
Ibadọgba si awọn abajade oju-ọjọ ṣe aabo awọn eniyan, awọn ile, awọn iṣowo, awọn igbesi aye, awọn amayederun ati awọn ilolupo eda abemi. O ni wiwa awọn ipa lọwọlọwọ ati awọn ti o ṣeeṣe ni ọjọ iwaju. Amugbamu yoo nilo nibi gbogbo, ṣugbọn o gbọdọ jẹ pataki ni bayi fun awọn eniyan ti o ni ipalara julọ pẹlu awọn orisun ti o kere julọ lati koju awọn eewu oju-ọjọ. Oṣuwọn ipadabọ le jẹ giga. Awọn ọna ikilọ ni kutukutu fun awọn ajalu, fun apẹẹrẹ, fipamọ awọn ẹmi ati ohun-ini, ati pe o le fi awọn anfani jiṣẹ to awọn akoko 10 ni idiyele akọkọ.[1]
A le san owo naa ni bayi, tabi san owo pupọ ni ọjọ iwaju
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Iṣe oju-ọjọ nilo awọn idoko-owo inawo pataki nipasẹ awọn ijọba ati awọn iṣowo. Ṣugbọn aiṣiṣẹ oju-ọjọ jẹ gbowolori pupọ diẹ sii. Igbesẹ to ṣe pataki ni fun awọn orilẹ-ede to sese ndagbasoke lati ṣe atilẹyin fun awọn orilẹ-ede to sese ndagbasoke ki wọn le ṣe deede ati gbe si awọn eto-ọrọ aje alawọ ewe.[1]