Jump to content

Òfàfà àwò igi

Lát'ọwọ́ Wikipedia, ìwé ìmọ̀ ọ̀fẹ́
òfàfà awo igi ni omi

Awọn òfàfà awo igi (Ursus arctos) ni a le ṣe iyatọ lati dudu dudu ati awọn òfàfà eerun yinyin ti Amẹrika nipasẹ jija ejika wọn pato, oju ti o ni apẹrẹ satelaiti, ati awọn ọwọ gigun. Wọn le yatọ ni awọ lati dudu si bilondi.[1]

Awọn òfàfà awo igi, ti a tun mọ si awọn òfàfà grizzly, ni a le rii ni ọpọlọpọ awọn papa itura orilẹ-ede wa. Orukọ grizzly nigbagbogbo n tọka si awọn òfàfà ti ngbe inu ilẹ, kuro ni etikun. Lakoko ti awọn òfàfà ti eya kanna le dabi iru, ohun gbogbo lati iwọn wọn, awọ, ounjẹ, ati awọn ilana sisun da lori ipo òfàfà naa. Fun apẹẹrẹ, ounjẹ òfàfà yatọ da lori iru awọn ounjẹ ti o wa ni akoko kan pato ni agbegbe kan pato.[1]

Jẹ ki a wo awọn òfàfà awo igi meji ti o yatọ, òfàfà grizzly ni Yellowstone National Park ati òfàfà awo igi Alaskan kan, lati rii bi wọn ṣe yatọ si ni ounjẹ, awọn iho igba otutu, ati igbesi aye igbesi aye. Fun alaye diẹ sii nipa awọn òfàfà ati ihuwasi òfàfà ni ọgba-itura orilẹ-ede kan pato, jọwọ kan si ogba yẹn.[1]

Kini Awọn òfàfà awo igi Njẹ?

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Awọn òfàfà awo igi jẹ omnivorous, jijẹ ounjẹ idapọmọra ti awọn irugbin, awọn eso, ẹja, ati awọn ẹranko kekere. Láìdàbí béárì dúdú, àwọn béárì aláwọ̀ búrẹ́dì ní pákánkán gígùn, tó lágbára tí wọ́n máa ń fi gbẹ́ oúnjẹ, kó èso, tí wọ́n sì ń kó ẹran ọdẹ mú.[1]

Awọn òfàfà awo igi jẹ ọlọgbọn pupọ, iyanilenu, ati oye ni wiwa ounjẹ. Awọn òfàfà ti eniyan jẹun le bẹrẹ lati darapọ mọ awọn eniyan pẹlu ounjẹ, ati pe eyi le di eewu. Nitorina jọwọ ranti: Ko si ibiti o wa, maṣe jẹun awọn òfàfà naa! Ṣe iranlọwọ lati tọju wọn ni egan nipa titẹle awọn imọran wọnyi lori ibi ipamọ ounje ati aabo òfàfà.[1]

Òfàfà Dudu ni Yellowstone

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Awọn òfàfà Grizzly ni Yellowstone jẹ awọn ounjẹ lọpọlọpọ. Wọn jẹ apanirun ti o munadoko ati ohun ọdẹ lori awọn ẹranko ti o ni ipalara gẹgẹbi awọn ọmọ malu elk ati ẹja ẹran, tabi awọn ẹranko kekere ati awọn kokoro. Awọn eekanna gigun ati awọn ejika ti o lagbara gba wọn laaye lati ma wà daradara fun ounjẹ. Oríṣiríṣi ewéko ni wọ́n ń jẹ, títí kan èso pine, berries, koríko, àwọn òdòdó lílì glacier, gbòǹgbò, ìtúlẹ̀, isu, àti dandelion. Ni Igba Irẹdanu Ewe, awọn irugbin Pine Whitebark jẹ ounjẹ ti o fẹ julọ fun awọn òfàfà grizzly; Idinku igi pine whitebark nitori ipata blister funfun ati awọn nkan miiran le ni agba iṣelọpọ ọmọ grizzly ati iwalaaye. (Ka siwaju sii nipa òfàfà Grizzly imularada ati itoju ni Yellowstone.) Grizzlies yoo tun scavenge eran, nigbati o wa, lati elk ati bison oku tabi opopona pa. Awọn òfàfà Grizzly lo pupọ julọ akoko ifunni wọn, jijẹ to 30 poun ounjẹ fun ọjọ kan lati tọju ọra fun igba otutu.[1]

Òfàfà awo igi Alaskan

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Awọn òfàfà awo igi Alaskan jẹ awọn òfàfà awo igi ti o tobi julọ ati pe o nilo jijẹ kalori pupọ ti ounjẹ. Awọn òfàfà awo igi ni Alaska le jẹ 80 si 90 poun ounjẹ fun ọjọ kan ni igba ooru ati isubu, nini ni ayika mẹta si mẹfa poun ti sanra ni ọjọ kọọkan, lati le tọju ọra fun igba otutu.[1]

Awọn òfàfà awo igi Alaskan jẹ awọn onjẹ opportunistic ati pe yoo jẹ ohunkohun ti o fẹrẹẹ jẹ. Ounjẹ wọn ni awọn eso, awọn ododo, koriko, ewebe, ati awọn gbongbo. Wọn gba amuaradagba wọn lati inu awọn beavers, agbọnrin, caribou, salmon, oku, ati awọn ẹranko kekere miiran.[1]

Iho Igba Otutu tabi eerun yinyin

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Pupọ julọ awọn òfàfà awo igi lo igba otutu hibernating ni awọn iho lati yago fun oju ojo tutu ati aini awọn orisun ounjẹ lọpọlọpọ. Ni igba otutu igba otutu wọn, awọn ara òfàfà ṣubu ni iwọn otutu ti ara, oṣuwọn pulse, ati mimi. Ara wọn lo ọra ti wọn fipamọ sinu igba ooru bi agbara.[1]

Òfàfà Grizzly ni Yellowstone

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Yellowstone grizzlies wọ awọn iho igba otutu wọn laarin aarin Oṣu Kẹwa ati ibẹrẹ Oṣu kejila, nigbati oju ojo ba tutu. Pupọ awọn òfàfà grizzly, paapaa awọn iya pẹlu awọn ọmọ, yoo sun nipasẹ igba otutu. Àwọn béárì kan lè jí kí wọ́n sì fi ihò wọn sílẹ̀ láti wá oúnjẹ kiri.[1]

Awọn grizzlies aboyun fun ibimọ ni igba otutu ni awọn iho wọn, nigbagbogbo ni ipari Oṣu Kini tabi Kínní. Iya ati awọn ọmọ wa ninu awọn iho wọn fun iye akoko igba otutu nigba ti iya sun ati awọn ọmọ nọọsi ati dagba.[1]

Òfàfà awo igi Alaskan

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Awọn òfàfà awo igi ni awọn ẹya tutu julọ ti Alaska hibernate nipasẹ igba otutu. Hibernation le ṣiṣe ni lati oṣu marun si mẹjọ. Pupọ awọn òfàfà ni hibernate, ṣugbọn awọn òfàfà ni awọn agbegbe igbona, bii Kodiak Island ti Kenai Fjords National Park, le wa lọwọ ni gbogbo igba otutu.[1]

Ni akoko denning igba otutu, aboyun Alaskan òfàfà awo igi fun ibi. Gẹgẹbi Yellowstone grizzly, awọn ọmọ òfàfà awo igi Alaskan lo isinmi igba otutu ti ntọju ati nini iwuwo lati mura lati lọ kuro ni iho ni orisun omi. Awọn òfàfà farahan lati inu iho wọn ni Oṣu Kẹrin tabi May.[1]

Awọn Igba ni ayé won

[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Agbalagba òfàfà awo igi gbe iṣẹtọ aye solitary sugbon yoo wa ni ri papo nigba ti o wa ni lọpọlọpọ ti ounje tabi nigba ibarasun akoko. Iyipo igbesi aye ti awọn òfàfà awo igi ni Yellowstone jẹ iru pupọ si ti òfàfà awo igi ni Alaska.[1]

Awọn òfàfà awo igi obinrin ko ni tọkọtaya titi ti wọn fi jẹ ọdun mẹrin tabi mẹfa ti ọjọ ori. Ibarasun akoko waye lati aarin-May si aarin-Keje ati òfàfà yoo gbé ọpọ iyawo nigba ti akoko.[1]

Nigbati obinrin ba wọ inu iho rẹ ni isubu, ọmọ inu oyun yoo bẹrẹ sii ni idagbasoke. Lẹhin bii ọsẹ mẹjọ, tabi ni Oṣu Kini tabi Kínní, a bi awọn ọmọ.[1]

Ni deede obinrin kan yoo ni idalẹnu ti awọn ọmọ kan si mẹta, botilẹjẹpe idalẹnu ti mẹrin waye lẹẹkọọkan. Wọn ti wa ni bi aami kekere ati irun, nigbami wọn kere ju idaji iwon kan. Wọn lo igba otutu ni sisun ati ntọjú, gbona ninu iho wọn pẹlu iya wọn.[1]

Ni akoko orisun omi ti de, awọn ọmọ yoo ti dagba ati iwuwo nibikibi laarin awọn poun mẹrin si mẹjọ. Iya ati awọn ọmọ jade lati inu iho wọn ni wiwa ounje. Awọn grizzlies akọ ko ni ipa ninu igbega awọn ọmọ. Ni otitọ, awọn grizzlies akọ le jẹ irokeke ewu si awọn ọmọ, ati awọn òfàfà iya jẹ aabo fun awọn ọmọde rẹ. Awọn ọmọ yoo duro pẹlu iya wọn fun bii ọdun meji kikọ awọn ọgbọn iwalaaye. Lẹhin ọdun meji tabi mẹta, òfàfà abo kan ti ṣetan lati ṣe alabaṣepọ lẹẹkansi.[1]

  1. 1.00 1.01 1.02 1.03 1.04 1.05 1.06 1.07 1.08 1.09 1.10 1.11 1.12 1.13 1.14 1.15 1.16 1.17 https://www.nps.gov/subjects/bears/brown-bears.htm