Ọkọ̀ ayọ́kẹ́lé



Ọkọ̀ ayọ́kẹ́lé je oko ti awa n lo lati gbékuro si ibi ti ibi miiran. Die-die ninu awon èniyàn Yoruba pè okò ayokélé «moto»
Itan ti Ọkọ̀ ayọ́kẹ́lé
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ọkọ̀ ayọ́kẹ́lé akókò ti won ti da je ni odun ẹgbẹ̀rún-ó-lé-ẹgbẹ̀rin-ó-lé-merindinlaadorun (1885) nipa okunrin Ará Jámínì, oruko eni ti n jé "Karl Benz." Ọkọ̀ ayọ́kẹ́lé akókò ti won ti da, o ko ti ni idakoduro, ohun ti mo fe so je pé, oko ayokélé, ko le daduro! Bee ni, sugbon nissi won ni idakoduro fun oko ayokele. Ohun wonyi je awon wahala tabi oran ti o soro ti won ti ni tele tele, sugbon won ti bori, ese Oluwa o![1]
Ni odun egberun-ó-lé-eedegberun-ó-lé-ọkan (1901), Wilhelm Maybach ti da ọkò ayókélé miiran. Okò ayókélé ti sise lori enjini ti agbara-esin. Osuwon ti je merinla fun agbara-esin kọọkan. Okò ayókélé yii le gbékuro pèlú iyara ti metalelaadota maili ni wakati ọkan (53 mi/w). Awon èniyàn ti orile-èdè Yuroopù le se awon okò ayókélé dada.[2]
Okò ayókélé ti awa n pe "Model T"
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Nitori pé àwọn èniyàn ti fe da okò ayókélé ti daju Henry Ford ti da okò ayókélé ti awa n pe "Model T." Henry Ford ti da okò ayókélé ni odun egberun-ó-lé-eedegberun-ó-lé-méjo (1908). [2] Ile-ise "Cycle and Automobile Trade Journal" tumo si ni èdè Yoruba je "Kèké ati Iwé Iroyin ti Isowo ti "Ọkọ Ayókélé" ti pè okò ayókélé miiran, silinda merin, agbara-esin meedogun,owó dolà egbeta ($600), asikò akókó ti won ti ri okò ayókélé pèlú enjini ti gaasi ti o ni silinda ti ko nilo lati fun owó ti o poju lati ra. Nitori naa, Henry Ford ti ri bee, ati o ti pinnu nini ọkan re lati da ọkọ ayókélé ti daa ju. O ti se e ni odun egberun-ó-lé-eedegberun-ó-lé-m'jo (1908).[2]
Ọjọ ori titun
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Nisinsin, awa ni opolopo ọkọ ayókélé ti daa ju awon ọkọ ayókélé ni odun egberun-ó-lé-eedegberun nitori pé àwọn èniyàn odo ti yan lati se kankan lati da ayé wa.