Basorun Ogunmola
Igbe Aiye Basorun Ogunmola Ni Igba Ewe
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]BasorunWọ́n bí Baṣọ̀run Ògúnmọ́lá ní ìlú Ìféèésú ni agbo ilé Alawe ni ìlú Ìwó ní Ìpínlẹ̀ Ọ̀ṣun lónìí. Ògúnmọ́lá jẹ́ Babaláwo onífá tí ó ń dá Ifá fún àwọn ènìyàn. Ògúnmọ́lá ṣawo dé ìlú Ìbàdàn ní ọdún 1800. Àwọn adarí ilẹ̀ Ìbàdàn lọ́dún náà fún Ògúnmọ́lá ní ilẹ̀ níbi kan kí ó tẹ̀dó sí, àmọ́ Ògúnmọ́lá kọ̀ láti gbé ibẹ̀. Ogunmola wipe agbegbe nan wa fun awon eru, dipo re Ogunmola lo tedo si apa ori oke kan ti o ni igbo suuru, ibi ti a mon si gbongan ilu Mapo ni ode oni. Abala itan kan wipe Ogunmola ko ibugbe si agbegbe yi, o si tun un se isakoso lori awon eranko igbe ti oun gbe lori oke nan. Fun idi eyi, ere kan ti a fi okuta se wa ni gbongban ilu Mapo plaza ni iranti oun ti Ogunmola se lori oke nan.[1]

Igbedide Ogunmola Si Ipo Agbara
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ise Ogunmola gege bi Ologun tesiwaju si ni igba ati akoko ti ogun abele ati rogbodiyan un ba ile Yoruba finra leyin ti ijoba Oyo ti subu. Ogunmola sunmo awon ologun ilu Ibadan bi Iba Oluyole, Balogun Ibikunle ati Oloye Oderinlo. Ni Odun 1860, Ogunmola un kopa ninu gbogbo ipolongo ti awon ologun Ibadan wa. Abala itan kan gboriyin fun latari aseyori ti o se. Ogunmola ni a gbo wipe o dari ati wipe o bori ogun mọkanlelogun ninu ogun metalelogun ti o ti ja. Awon aseyori yi ni o bu ola lopolopo fun Ogunmola. Leyin aseyori ninu ogun Ijaye, Ogunmola bosi ipo Basorun ti ilu Ibadan laarin odun 1865 si 1867. Basorun Ogunmola je adari ogun ati igbakeji Olubadan ti ilu Ibadan ni akoko nan. Okiki re gegebi oloselu gboro si. Itan so wipe Ogunmola fowo si bi esin onigbagbo se wo ilu Ibadan.[2]
Awon Ogun Pataki Ati Oselu Sise
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ni igba aye Ogunmola, ogun jija je ikan ti oun sele ni igba gbogbo ni ile Yoruba. Ogunmola kopa ninu opolopo ogun ti o waye ni igba nan lati gbeja ilu Ibadan ati lati je ki ilu Ibadan gboro si. Awon ogun ti o kopa ninu re ni Ogun Egba, Ogun Ijebu, Ogun Kiriji (Ekiti Parapo). Fun apeere, Ogunmola dari awon omo-ogun Ibadan lati kogun ja ile Egba ni odun 1860 ati ogun Ibadan pelu Ekiti ati ile Ijesha nigba ogun Kiriji. Iyonda Ogunmola lati sise pelu awon oloye yoku je riri: Balogun Ibikunle ti o je adari ati apase fun awon omo-ogun Ibadan ni a gbo wipe o pe Ogunmola ati awon Oloye yoku lati se ètò ogun bi won o se ko ogun ja Aare Kurunmi ti ilu Ijaye. Aseyori Ogunmola ninu ogun jija fun ni oriyin ati okiki laarin awon jagu-jagun ile Yoruba.
- Ogun Ijaye (1860s): Eyi je ija pelu Aare Kurunmi ti ilu Ijaye. Ogunmola ni adari awon omo-ogun Ibadan ni igba nan ti o jasi isubu Aare Kurunmi.
- Ogun Kiriji (Ekiti Parapo 1877-1893): Ogun abele ti o waye laarin apapo Ekiti, Ijesha ati awon egbe yoku lati kogun ja ilu Ibadan. Ogunmola gba ekuru je lowo ebora ki ogun nan to pari.
- Ogun Egba ati Ijebu: Awon omo-ogun Ogunmola koju ija si awon Egba ati Ijebu lori ala ile ati owo.
Jakejado awon ogun yi, Ogunmola fowosowopo pelu awon oloye ilu Ibadan. O jagun pelu Iba Oluyole ati Balogun Ibikunle.[3]
Ija Pelu Kurunmi
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Esan ti Ogunmola fe gba lara Aare Kurunmi ti ilu Ijaye je nkan ti o wa lokan Ogunmola ni igba nan. Ni Odun 1861, Alaafin ti ilu Oyo (Oba Atiba) ti so omo re ti oun je Agunloye Adelu ni aremo si ori oye Alaafin, eyi ti o lodi si ofin atijo wipe aremo gbodo waja pelu baba re. Kurunmi ti o je Aare Ona Kakanfo ni igba nan lodi si nkan ti oba Atiba se. Eyi lo mun ki Kurunmi ko awon omo-ogun lo tedo si ilu Ijaye. Ni igba ti oloye Balogun Ibikunle fi oro yi to awon igbimo ilu Ibadan leti, Ogunmola gba awon igbimo Oyo ni imoran pe ki won sigun lo ba Kurunmi. Nkan ti o fa ti Ogunmola fi gbe amoran yi kale ni wipe Kurunmi ati Ogunmola ti ni ede ayede ri. Eyi lo fa ti Ogunmola se un binu si Kurunmi.
Ni kete ti Kurunmi se ote, Ogunmola un koja ni abule Olosa Oka nibiti o ti ri iyawo Kurunmi ti o je agan. Ogunmola lo imo re gege bi alawo lati ri wipe iyawo Kurunmi ri omo bi. Ni igba ti iyawo Kurunmi loyun, o ye ki Kurunmi dupe gidi gidi lowo Ogunmola sugbon dipo eyi, o fi iwa ika san fun Ogunmola. Kurunmi mun Ogunmola so si idi igi kan lati fi se oun ebo fun orisa Ogun, eru ni Ogunmola un je ni ojojumo. Fun ojo meje, won mun Ogunmola so titi ti iyawo Kurunmi fi bimo, leyin eyi ni iyawo Kurunmi tu Ogunmola sile ni ikoko.
Inun bi Ogunmola si iwa odale ti Kurunmi wu, eyi lo mun ki Ogunmola se adari awon omo-ogun Ibadan lo si oju ogun. Ogun nan ni ogun ijaye ni odun 1861 si 1867. Ogbon ogun ti Ogunmola lo ati apapo awon omo ogun Ibadan je ki Ogunmola bori ni ogun nan. Itan so wipe Kurunmi salo si apa ila-oorun odo ose leyin ti o padanu opolopo ebi re ninu ogun nan. Aseyori Ogunmola lori Kurunmi ni o je ki won fi Ogunmola je Basorun ti ile Ibadan ni odun 1865.[4]
Awon Itokasi
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]- ↑ "Life and Legacy of Bashorun Ogunmola, 19th-century Ibadan Warrior". CYSTADS. 2025-10-29. Retrieved 2025-11-21.
- ↑ "Life and Legacy of Bashorun Ogunmola, 19th-century Ibadan Warrior". CYSTADS. 2025-10-29. Retrieved 2025-11-21.
- ↑ "Life and Legacy of Bashorun Ogunmola, 19th-century Ibadan Warrior". CYSTADS. 2025-10-29. Retrieved 2025-11-24.
- ↑ "Life and Legacy of Bashorun Ogunmola, 19th-century Ibadan Warrior". CYSTADS. 2025-10-29. Retrieved 2025-11-24.