Ejigbo, Osun

Ejigbo je ilu ti o wa ni ipinle Osun. Ejigbo si tun je olu-ilu fun ijoba ibile Ejigbo. Ilu Ejigbo wa ni bi kilomita márùndínlógójì ni apa ariwa ila-oõrùn ilu Iwo, kilomita ogbon lati ilu Ogbomoso ni apa ariwa, kilomita mẹ́rìnlélógún lati ilu Ede ni apa guusu ila-oõrùn, kilomita ogójì ni apa ariwa ìwọ oòrùn si ilu Osogbo ati kilomita màrúndínlọ́gọ́rùn ni apa ariwa ila-oõrùn si ilu Ibadan. Ilu Ejigbo wa lara ijoba apapo Ede North/Ede South/Egbedore/Ejigbo. Gegebi akosile GeoNames, awon olugbe ilu Ejigbo je 138,357. Kóòdù ìpínlẹ́tà agbegbe ilu Ejigbo ni òjìlénígba dín mẹ́jọ{232}.[1][2][3]
Itan Ilu Ejigbo
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ejigbo je ilu kan gboogi ni ipinle Osun, orile-ede Naijiria. Ilu Ejigbo wa ni kilomita ogoji si ilu Osogbo ti o je olu-ilu ipinle Osun. Gegebi itan afenuso, Ejigbo je ilu isembaye. Ilu Ejigbo je didasile nipase Akinjole Ogiyan leyin ilu Oyo ti atijo. Ogiyan je olola ati irandiran Oduduwa, o si tun je idile ti oun joba ni Ile-Ife. Pelu awon arakunrin re, ati ni pato Akire ti o te ilu Ikire-Ile do, won kuro ni Ile-Ife pelu Oranmiyan ti o je oludasile Oyo atijo lati lo da ilu tiwon sile. Ejigbo-Mekun ti o je oruko oja kan ni Ile-Ife fi idi re mule wipe Ogiyan wa lati Ile-Ife. Akinjole lo da opolopo awon ilu sile ni ile Yoruba. Akinjole je oludari pupo awon ilu ti o da sile. Awon ilu ti o wa labe Akinjole ni Ika, Igbon, Olosinmo, Ologede, Inisa, Aato, Ijimoba, Afake, Ilawo, Inisa Edoro, Isundunrin, Olla, Ado Ori-Oke, Ayegunle, Idigba, Ibogunde, Songbe, Olorin, Osuntedo ati Iwata.
Ni bi odun 1835, Ejigbo wa labe akoso Ibadan, ni igba ti awon ologun ilu Ibadan wa lati dabo bo ilu Osogbo lowo awon ajalulogun. Ni papa, iyapa lara Ejigbo ran omo-ogun ile Ibadan lowo ni ogun Osogbo, Ijaye, Jalumi, Offa ati Kiriji ni odun 1840 ati odun 1866. Ajayi Ogboriefon ti o je Balogun ati adari ologun ile Ibadan ni ogun Jalumi je omo bibi ilu Ejigbo lati agbo-ile Akala. Iya re ti oun je Alagbabi je omo Ogiyan ti ilu Ejigbo .
Awon Ara Ejigbo
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Irin Ajo
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Awon ara Ejigbo je arinrin ajo, papaa julo si orile-ede Ivory Coast. Awon ti o koko lo lati ilu Ejigbo si orile-ede Cote d'Ivoire tedo si Treichville ti o je okan lara awon ilu Abidjan. Awon ara Ejigbo o koko lo tedo si orile-ede Ivory Coast, won koko tedo si Orile-ede Benin, Togo ati Ghana ki won to lo si orile-ede Ivory Coast. Pupo lara awon omo orile-ede Naijiria ti o je olugbe Cote d'Ivoire ni o je omo ilu Ejigbo. Irin ajo awon omo ilu Ejigbo si awon orile-ede bi Ghana, Liberia, Niger Republic, Togo, Burkina Faso, Benin Republic ati Cote d'Ivoire lo mun ki awon iye olugbe ilu Ejigbo kere si. A gbagbo wipe ibi kibi ti awon ara Ejigbo ba tedo si, won ni ibasepo ti o se regi nibe. Bi apeere, awon ara Ejigbo ni adari agbegbe ti won un pe ni "Oba". Fun Apeere "Oba Abobo", "Oba Dabou", "Oba Grand Bassam", "Oba Treichville" ati be be lo. Oba ti oun gbe ni Adjame ti o je okan lara awon agbegbe ti o wa ni Abidjan ni won un pe ni "Oba Abidjan". Oba Abidjan ni awon ara Ejigbo ti o je olugbe Cote d'Ivoire mon si olori patapata ni Cote d'Ivoire. Awon Oba yi ni o wa larin awon olugbe orile-ede yi ati ijoba Ivory Coast.
Ede
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Yato si ede abinibi awon ara Ejigbo ti o je ede Yoruba, ati pelu ede geesi. Ede French, Dioula (Mali), Ewe (Togo) ati Asante Twi (Ghana) nan wa lara ede ti o gbajugbaja larin awon ara Ejigbo. Ni ilu Ejigbo loni, di e lara won ni oun so ede geesi, won feran ki won so ede French ju ede geesi lo nitori irin ajo won si awon orile-ede ti o un so ede French ni pataki julo Ivory Coast.
Irinisi Ni Ilu Okeere
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Awon ara ati ojulumo ilu Ejigbo ti o je olugbe awon orile-ede bi Ivory Coat, Togo ati be be lo ni anfani lati ni iwe abinibi meji ni awon orile-ede ti won un so ede French. Ni orile-ede Cote d'Ivoire bi apeere, a le ri awon omo ilu Ejigbo ni awon ipo bi olubẹwo ti eko, alámùójútó ilera ati ijoba ibile kakakiri. Ni orile-ede Togo,ara oto ni aye awon ara Ejigbo, enikeni ti o je ara Ejigbo ti a bi ki o to di idun 1991 je omo ilu pata pata. Lara won ni awon ibeji Tidjani wa, okan je Oga osise ologun ti o ba Ogagun Ghansimgbe Eyadema ti o je Aare ana fun orile-ede Togo fun ogoji odun. Ikeji si je Oga patapata ni ile-iwe giga kan soso ti o wa ni orile-ede nan. Awon obi agba boolu fun orile-ede Togo Adekanbi Olufade ati Wahabi Spider ti o je elese fun orile-ede Ivory Coast je omo ilu Ejigbo.
Asa Ini
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ajodun Ogiyan
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Odun Orisa Ogiyan je okan pataki lara awon odun olododun ni ilu Ejigbo. Nigba odun nan, olori ilu Ejigbo a wa ni igbele fun osu meta. Odun Orisa Ogiyan ni won ma un se ni ibere ikore isu tuntun ni asiko ojo. Orisa nan ni won ma un bo pelu isu ati epo pupa. Abala pataki ninu odun nan ni Ewo, nibi ti awon olugbe ilu Ejigbo o pin ara won si egbe meji: Isale Osolo ati Oke Mapo. Leyin eyi, awon egbe mejeji a bere pelu egba.
Orisun asa ati ise won bere lori arakunrin onisegun kan ti oun je "Sawoleje" ninu odu ifa Owonri Elejigbo. Arakunrin nan lo ran ilu Ejigbo lowo ni igba ewu. Won ka Sawoleje pelu iyawo Ogiyan ilu Ejigbo ni igba nan, won si lu titi ti emi fe fi bo ni ara re. Leyin eyi ni o fi ilu Ejigbo gegun wipe o di igba ti won ba un lu ara won lorekore gege bi won se lu oun nan, lodi si eyi, ilu nan ko ni fara ro. Ilu Ejigbo wa lara awon ilu ti o je ilu alaafia ni ile Yoruba, itan nan situn so wipe ogun o ko ilu Ejigbo ri.
Ise Agbe
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ise agbe je okan pataki lara nkan orisun oro aje fun ilu Ejigbo. Awon oun ogbin bi isu, ege, koko, agbado, ewa, cocoa, obi, agbon ati be be lo ni won ma un gbin ni ilu Ejigbo. Ile oko won ko jinan pupo si ibugbe awon ara ilu, fun idi eyi, igboro ni gbogbo won un gbe.
Ayipada ti de ba ise ogbin ni Ejigbo ni ilana ti i ba agbaye mun. Osin adie, eja wa ni opo yanturu ni awon ile-ise bi Ogidiolu Farms, Worgor Farms ati be be lo ni ilu Ejigbo. Ni odun 2008, ilu Ejigbo ni o gbe igba oroke ninu osin eja aro ni ipinle Osun.
Oro Aje
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Oja Ejigbo je oja ti o wa laarin ilu Ejigbo ni iwaju aafin Oba Ogiyan. Ojo abameta ni won ma un nan oja nan. Opo eniyan si ma un wa lati orisirisi ilu lati nan oja Ejigbo titi di owo ale. Ni aye atijo, oja nan ni won ma un lo fun ere idaraya gbogbo ni ilu Ejigbo. Orisirisi ile ifowopamo losi wa ni ilu nan. Ibasepo ti o se regi ti o wa laarin orile-ede Cote d'Ivoire ati ilu Ejigbo je ki owo CFA Franc je itewogba ni awon oja ti o wa ni ilu Ejigbo. Awon arinrin ajo ti o wale lati orile-ede Ivory Coast ma un ko eru ati owo bo lati wa nan ni ile Ejigbo. Fun idi eyi, owo Naira ati CFA Franc je itewogba ni inu oja Ejigbo. Lowolowo, Egberun CFA Franc je ẹgbàá le ẹgbẹ̀rin ati àádọ́ta ni owo Naira. Opolopo ounje ile Cote d'Ivoire losi tun wa ni ilu Ejigbo.
Esin
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ilu Ejigbo o yo kuro ninu ipa esin ti awon oyinbo mun wa si orile-ede Naijiria. Pupo ninu awon ara ilu Ejigbo loun se esin musulumi ati esin igbagbo. Ile ijosin Baptist ni o poju ni ilu Ejigbo. Awon esin mejeji yi ni o sokunfa idasile ile-iwe Ejigbo Baptist High School ati Ansar Ud Deen Grammar School.
Awon Ohun Elo EKo
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ilu Ejigbo je ilu ti o mun eko ni okukudun. Gbogbo ipele eko ni o wa ni ilu Ejigbo lati ile-ẹkọ jẹlosinmi titi de ile-iwe giga. Osun State University College of Agriculture wa ni ilu Ejigbo.
Awon Itokasi
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]- ↑ "Population of Ejigbo, Nigeria". population.mongabay.com. 2006-01-17. Archived from the original on 2011-07-17. Retrieved 2025-12-25. Unknown parameter
|url-status=ignored (help) - ↑ https://api-ir.unilag.edu.ng/server/api/core/bitstreams/4ae76fca-849f-4bcb-b694-ce5a90b40ac1/content. Retrieved 2025-12-25. Missing or empty
|title=(help) - ↑ "PostCode !". nipost.gov.ng. Archived from the original on 2009-10-07. Retrieved 2025-12-26. Unknown parameter
|url-status=ignored (help)