Atọ́ka Ìdàgbàsókè Ènìyàn: Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò

Lát'ọwọ́ Wikipedia, ìwé ìmọ̀ ọ̀fẹ́
Content deleted Content added
No edit summary
No edit summary
Ìlà 23: Ìlà 23:
[[:Image:UN Human Development Report 2007 (2) CBC.svg|('''Color-blind compliant map''') For red-green color vision problems.]]]]
[[:Image:UN Human Development Report 2007 (2) CBC.svg|('''Color-blind compliant map''') For red-green color vision problems.]]]]


'''Atọ́ka Ìdàgbàsókè Ènìyàn''' ('''AIE''' tabi '''HDI''') je statitiki àkópọ̀jáde tounje lilo lati toipo awon orile-ede bii ipele "idagbasoke eniyan" ati lati pinya awon orile-ede [[developed country|adagbasoke]] (idagbasoke giga), [[developing country|toundagbasoke]] (idagbasoke arin), ati [[underdeveloped|aitodagbasoke]] (idagbasoke kekere). Statistiki na je kikopojade lati inu data lori [[life expectancy|igbe àdúródè]], [[education|eko]] ati per-capita [[GDP|GIO]] tenikookan (gege bi olutoka [[standard of living|iru igbesiaye]]) to je gbigbajo latowo awon orile-ede kookan to si je sise pelu formula yi:
'''Atọ́ka Ìdàgbàsókè Ènìyàn''' ('''AIE''' tabi '''HDI'''; ''Human Development Index'') je statitiki àkópọ̀jáde tounje lilo lati toipo awon orile-ede bii ipele "idagbasoke eniyan" ati lati pinya awon orile-ede [[developed country|adagbasoke]] (idagbasoke giga), [[developing country|toundagbasoke]] (idagbasoke arin), ati [[underdeveloped|aitodagbasoke]] (idagbasoke kekere). Statistiki na je kikopojade lati inu data lori [[life expectancy|igbe àdúródè]], [[education|eko]] ati per-capita [[GDP|GIO]] tenikookan (gege bi olutoka [[standard of living|iru igbesiaye]]) to je gbigbajo latowo awon orile-ede kookan to si je sise pelu formula yi:


* <math>x</math>-index = <math>\frac{x - \min\left(x\right)}{\max\left(x\right)-\min\left(x\right)}</math>
* atọ́ka-<math>x</math> = <math>\frac{x - \min\left(x\right)}{\max\left(x\right)-\min\left(x\right)}</math>


nibi ti <math>\min\left(x\right)</math> ati <math>\max\left(x\right)</math> je iye kikerejulo ati gigajulo ti ayipada <math>x</math> le ni, ni telentele.
nibi ti <math>\min\left(x\right)</math> ati <math>\max\left(x\right)</math> je iye kikerejulo ati gigajulo ti ayipada <math>x</math> le ni, ni telentele.

Àtúnyẹ̀wò ní 08:43, 6 Oṣù Kẹjọ 2010

World map indicating the Human Development Index (based on 2007 data, published on October 5, 2009)
  0.950 and Over
  0.900–0.949
  0.850–0.899
  0.800–0.849
  0.750–0.799
  0.700–0.749
  0.650–0.699
  0.600–0.649
  0.550–0.599
  0.500–0.549
  0.450–0.499
  0.400–0.449
  0.350–0.399
  under 0.350
  not available
(Color-blind compliant map) For red-green color vision problems.

Atọ́ka Ìdàgbàsókè Ènìyàn (AIE tabi HDI; Human Development Index) je statitiki àkópọ̀jáde tounje lilo lati toipo awon orile-ede bii ipele "idagbasoke eniyan" ati lati pinya awon orile-ede adagbasoke (idagbasoke giga), toundagbasoke (idagbasoke arin), ati aitodagbasoke (idagbasoke kekere). Statistiki na je kikopojade lati inu data lori igbe àdúródè, eko ati per-capita GIO tenikookan (gege bi olutoka iru igbesiaye) to je gbigbajo latowo awon orile-ede kookan to si je sise pelu formula yi:

  • atọ́ka- =

nibi ti ati je iye kikerejulo ati gigajulo ti ayipada le ni, ni telentele.



Itokasi