Ẹ́gíptì Ayéijọ́un: Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò
No edit summary |
No edit summary |
||
Ìlà 5: | Ìlà 5: | ||
'''Ẹ́gíptì Ayéijọ́un''' ni [[civilization|asailaju]] [[Ancient history|ayeijoun]] ti apailaorun [[North Africa|Ariwa Afrika]], to wo jo si isale [[Nile|Odo Nile]] nibi ti orile-ede ayeodeoni [[Egypt]] wa. Asailaju ti ara Egypti gbajo ni bi odun 3150 SK (gegebi [[conventional Egyptian chronology|Iseoroasiko apejose ti ara Egypti ]])<ref>{{cite web|url=http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/chronology/index.html|title=Chronology|accessdate=25 March 2008|publisher=Digital Egypt for Universities, University College London}}</ref> pelu isodokan oselu [[Upper and Lower Egypt|Apa Oke ati Apa Isale Egypti]] labe [[pharaoh|farao]] akoko.<ref>Dodson (2004) p. 46</ref> [[history of ancient Egypt|Itan Egypti ayeijoun]] sele bi eseese ''awon Ileoba'', ti won je pinpinniya pelu awon igba aitoro ti won unje ''Igba Apinniya''. [[Old Kingdom|Ileoba Atijo]] ti [[Early Bronze Age|Igba Ibere Amobaba]], [[Middle Kingdom of Egypt|Ileoba Arin]] ti [[Middle Bronze Age|Igba Arin Amobaba]] ati [[New Kingdom|Ileoba Tuntun]] ti [[Late Bronze Age|Igba Opin Amobaba]]. Egypti de ogo agbara re nigba Ileoba Tuntun, ni [[Ramesside period|igba Ramesi]], leyin eyi ni obere si ni bo si igba irele diedie. Egypt je sisegun latowo awon alagbara okere ni titelentele. Leyin iku [[Alexander the Great|Aleksanda Eninla]], ikan ninu awon ogagun re to unje [[Ptolemy Soter]], so ara re di ajoba tuntun Egypt. [[Ptolemaic Dynasty|Iran-oba Ptolemi]] yi joba lori Egypt titi de odun 30 SK, nigba to bo sowo [[Roman Empire|Ile Romu]] to si di [[Egypt (Roman province)|igberiko Romu]].<ref>Clayton (1994) p. 217</ref> |
'''Ẹ́gíptì Ayéijọ́un''' ni [[civilization|asailaju]] [[Ancient history|ayeijoun]] ti apailaorun [[North Africa|Ariwa Afrika]], to wo jo si isale [[Nile|Odo Nile]] nibi ti orile-ede ayeodeoni [[Egypt]] wa. Asailaju ti ara Egypti gbajo ni bi odun 3150 SK (gegebi [[conventional Egyptian chronology|Iseoroasiko apejose ti ara Egypti ]])<ref>{{cite web|url=http://www.digitalegypt.ucl.ac.uk/chronology/index.html|title=Chronology|accessdate=25 March 2008|publisher=Digital Egypt for Universities, University College London}}</ref> pelu isodokan oselu [[Upper and Lower Egypt|Apa Oke ati Apa Isale Egypti]] labe [[pharaoh|farao]] akoko.<ref>Dodson (2004) p. 46</ref> [[history of ancient Egypt|Itan Egypti ayeijoun]] sele bi eseese ''awon Ileoba'', ti won je pinpinniya pelu awon igba aitoro ti won unje ''Igba Apinniya''. [[Old Kingdom|Ileoba Atijo]] ti [[Early Bronze Age|Igba Ibere Amobaba]], [[Middle Kingdom of Egypt|Ileoba Arin]] ti [[Middle Bronze Age|Igba Arin Amobaba]] ati [[New Kingdom|Ileoba Tuntun]] ti [[Late Bronze Age|Igba Opin Amobaba]]. Egypti de ogo agbara re nigba Ileoba Tuntun, ni [[Ramesside period|igba Ramesi]], leyin eyi ni obere si ni bo si igba irele diedie. Egypt je sisegun latowo awon alagbara okere ni titelentele. Leyin iku [[Alexander the Great|Aleksanda Eninla]], ikan ninu awon ogagun re to unje [[Ptolemy Soter]], so ara re di ajoba tuntun Egypt. [[Ptolemaic Dynasty|Iran-oba Ptolemi]] yi joba lori Egypt titi de odun 30 SK, nigba to bo sowo [[Roman Empire|Ile Romu]] to si di [[Egypt (Roman province)|igberiko Romu]].<ref>Clayton (1994) p. 217</ref> |
||
Ijasirere asailaju Egipti ayeijoun je be nitori agbara re lati le gbe pelu awon isele Ifonofoji Odo Nilo. Agbara asotele ati ikojanu [[irrigation|ibomirin]] ile olora inu afonifoji fa opo eso ogbin wa, eyi lo si mu [[social development|idagbasoke awujo]] ati asa wa. Pelu opo ohun amulo o se ese fun [[administration (government)|ijoba]] lati segbowo imulo awon alumoni to wa ni afonifoji Nilo ati awon agbegbe ashale to yika, atetebere idagbasoke [[Egyptian hieroglyphs|sistemu ikoole]] fun ra ara won, |
Ijasirere asailaju Egipti ayeijoun je be nitori agbara re lati le gbe pelu awon isele Ifonofoji Odo Nilo. Agbara asotele ati ikojanu [[irrigation|ibomirin]] ile olora inu afonifoji fa opo eso ogbin wa, eyi lo si mu [[social development|idagbasoke awujo]] ati asa wa. Pelu opo ohun amulo o se ese fun [[administration (government)|ijoba]] lati segbowo imulo awon alumoni to wa ni afonifoji Nilo ati awon agbegbe ashale to yika, atetebere idagbasoke [[Egyptian hieroglyphs|sistemu ikoole]] fun ra ara won, igbajo ikole akojopo ati awon iseowo iseagbe, idunadura pelu awon agbegbe ayika, ati ise ologun to fe [[Military history of Ancient Egypt|segun awon ota okere]] to si le fi agbara Egypti han. Lati sakoso awon agbese wonyi ni awon [[Egyptian writing|akowe]], olori esin, ati awo aseamojuto labe ijanu Farao, eni to ridaju pe awon eniyan ara Egipti wa lokan labe sistemu awon [[Ancient Egyptian religion|igbagbo esin]].<ref>James (2005) p. 8</ref><ref>Manuelian (1998) pp. 6–7</ref> |
||
Ninu awon opo oriire awon ara Egipti ayeijoun ni okuta fifo, ile wiwon ati awon ona ikole to fa kiko awon [[Egyptian pyramids|piramidi]] gbangba, [[Egyptian temple|tempili]], ati [[obeliski]]; sistemu [[Egyptian mathematics|mathimatiki]], [[Ancient Egyptian medicine|sistemu iwosan]] to sise ati to se e mulo, awon sistemu ibomirin ati ona ida iseagbe, awon oko-ojuomi akoko,<ref name="AIA"/> [[Egyptian faience|amo fiyansi Egypti]] ati iseoroiseona digi (gilasi), iru [[Ancient Egyptian literature|isemookomooka]] tuntun, ati adehun alafia atetejulo ti a mo.<ref>Clayton (1994) p. 153</ref> Egypt left a lasting legacy. Its [[Art of ancient Egypt|art]] and [[Ancient Egyptian architecture|architecture]] were widely copied, and its antiquities carried off to far corners of the world. Its monumental ruins have inspired the imaginations of travellers and writers for centuries. A new-found respect for antiquities and excavations in the early modern period led to the [[Egyptology|scientific investigation]] of Egyptian civilization and a greater appreciation of its cultural legacy.<ref>James (2005) p. 84</ref> |
|||
==Ìtàn== |
==Ìtàn== |
Àtúnyẹ̀wò ní 07:49, 18 Oṣù Kẹfà 2011
Ẹ́gíptì Ayéijọ́un ni asailaju ayeijoun ti apailaorun Ariwa Afrika, to wo jo si isale Odo Nile nibi ti orile-ede ayeodeoni Egypt wa. Asailaju ti ara Egypti gbajo ni bi odun 3150 SK (gegebi Iseoroasiko apejose ti ara Egypti )[1] pelu isodokan oselu Apa Oke ati Apa Isale Egypti labe farao akoko.[2] Itan Egypti ayeijoun sele bi eseese awon Ileoba, ti won je pinpinniya pelu awon igba aitoro ti won unje Igba Apinniya. Ileoba Atijo ti Igba Ibere Amobaba, Ileoba Arin ti Igba Arin Amobaba ati Ileoba Tuntun ti Igba Opin Amobaba. Egypti de ogo agbara re nigba Ileoba Tuntun, ni igba Ramesi, leyin eyi ni obere si ni bo si igba irele diedie. Egypt je sisegun latowo awon alagbara okere ni titelentele. Leyin iku Aleksanda Eninla, ikan ninu awon ogagun re to unje Ptolemy Soter, so ara re di ajoba tuntun Egypt. Iran-oba Ptolemi yi joba lori Egypt titi de odun 30 SK, nigba to bo sowo Ile Romu to si di igberiko Romu.[3]
Ijasirere asailaju Egipti ayeijoun je be nitori agbara re lati le gbe pelu awon isele Ifonofoji Odo Nilo. Agbara asotele ati ikojanu ibomirin ile olora inu afonifoji fa opo eso ogbin wa, eyi lo si mu idagbasoke awujo ati asa wa. Pelu opo ohun amulo o se ese fun ijoba lati segbowo imulo awon alumoni to wa ni afonifoji Nilo ati awon agbegbe ashale to yika, atetebere idagbasoke sistemu ikoole fun ra ara won, igbajo ikole akojopo ati awon iseowo iseagbe, idunadura pelu awon agbegbe ayika, ati ise ologun to fe segun awon ota okere to si le fi agbara Egypti han. Lati sakoso awon agbese wonyi ni awon akowe, olori esin, ati awo aseamojuto labe ijanu Farao, eni to ridaju pe awon eniyan ara Egipti wa lokan labe sistemu awon igbagbo esin.[4][5]
Ninu awon opo oriire awon ara Egipti ayeijoun ni okuta fifo, ile wiwon ati awon ona ikole to fa kiko awon piramidi gbangba, tempili, ati obeliski; sistemu mathimatiki, sistemu iwosan to sise ati to se e mulo, awon sistemu ibomirin ati ona ida iseagbe, awon oko-ojuomi akoko,[6] amo fiyansi Egypti ati iseoroiseona digi (gilasi), iru isemookomooka tuntun, ati adehun alafia atetejulo ti a mo.[7] Egypt left a lasting legacy. Its art and architecture were widely copied, and its antiquities carried off to far corners of the world. Its monumental ruins have inspired the imaginations of travellers and writers for centuries. A new-found respect for antiquities and excavations in the early modern period led to the scientific investigation of Egyptian civilization and a greater appreciation of its cultural legacy.[8]
Ìtàn
Ìgbà aṣíwájú ìran-ọba
Ìgbà Àtètèbẹ̀rẹ̀ Ìran-ọba
Ilẹ̀ọba Àtijọ
Àyọkà yìí tàbí apá rẹ̀ únfẹ́ àtúnṣe sí. Ẹ le fẹ̀ jù báyìí lọ tàbí kí ẹ ṣàtúnṣe rẹ̀ lọ́nà tí yíò mu kúnrẹ́rẹ́. Ẹ ran Wikipedia lọ́wọ́ láti fẹ̀ẹ́ jù báyìí lọ. |
Itokasi
- ↑ "Chronology". Digital Egypt for Universities, University College London. Retrieved 25 March 2008.
- ↑ Dodson (2004) p. 46
- ↑ Clayton (1994) p. 217
- ↑ James (2005) p. 8
- ↑ Manuelian (1998) pp. 6–7
- ↑ Àṣìṣe ìtọ́kasí: Invalid
<ref>
tag; no text was provided for refs namedAIA
- ↑ Clayton (1994) p. 153
- ↑ James (2005) p. 84