Ìtanná: Ìyàtọ̀ láàrin àwọn àtúnyẹ̀wò

Lát'ọwọ́ Wikipedia, ìwé ìmọ̀ ọ̀fẹ́
Content deleted Content added
k →‎Ajapo ode: removed deleted template, removed: {{Link FA|ar}} using AWB (11720)
No edit summary
Ìlà 1: Ìlà 1:
{{ìṣegbéringbérinoníná}}
{{ìṣegbéringbérinoníná}}
[[File:Lightning3.jpg|thumb|alt=Multiple lightning strikes on a city at night|[[Lightning|Monamona]] je ikan ninu ipa itanna afojuri.]]
[[File:Lightning3.jpg|thumb|alt=Multiple lightning strikes on a city at night|[[Lightning|Monamona]] je ikan ninu ipa itanna afojuri.]]
'''Ìtanná''' (''Electricity'') ni [[science|sayensi]], [[engineering|iseero]], [[technology|oroiseona]] ati àwon isele eleda to je mo bi awon [[electric charge|adijo ina]] se wa ati bi won se un sanlo. Itanna unfa orisirisi isele ''onitanna'', bi [[lightning|monamona]], [[static electricity|ina ojukan]], [[electromagnetic induction|ifasara onigberingberin onina]] ati isanlo [[electrical current|iwo onitanna]] ninu waya onitanna. Bakanna, itanna gba idasile ati igbasodo [[electromagnetic radiation|iranka onigberingberin onina]] bi awon [[radio waves|iru radio]] laye.
'''Ìtanná''' (''Electricity'') ni [[science|sayensi]], [[engineering|imo-ero]], [[technology|onise-ona]] ati àwon isele eleda to je mo bi awon [[electric charge|adijo ina]] se wa ati bi won se n sanlo. Itanna n fa orisirisi isele ''oni-tanna'', bi [[lightning|monamona]], [[static electricity|ina ojukan]], [[electromagnetic induction|ifasara gberingberin onina]] ati isanlo [[electrical current|iwo onitanna]] ninu waya ina. Bakan naa, itanna gba idasile ati igbasodo [[electromagnetic radiation|iranka gberingberin onina]] bi awon [[radio waves|iru radio]] laye.


Ninu itanna, awon adijo unse awon [[electromagnetic field|papa onigberingberin onina]] ti won unsise lori awon adijo miran. Itanna unsele nitori orisirisi awon iru isiseeda:
Ninu itanna, awon adijo n se awon [[electromagnetic field|papa onigberingberin onina]] ti won n sise lori awon adijo miiran. Itanna n sele nitori orisirisi awon iru siseeda:
* '''[[electric charge|adijo itanna]]''': ini awon [[subatomic particle|igbonwo abeatomu]] melo kan, to unso bi [[electromagnetic interaction|ibasepo onigberingberin onina]] won yio se ri. Awon elo ti won ti je didijo lonitanna yio je ninipa lori latowo awon papa onigberingberin onina be sini yio tun pese won.
* '''[[electric charge|adijo itanna]]''': ini awon [[subatomic particle|igbonwo abeatomu]] melo kan, to unso bi [[electromagnetic interaction|ibasepo onigberingberin onina]] won yio se ri. Awon elo ti won ti je didijo lonitanna yio je ninipa lori latowo awon papa onigberingberin onina be sini yio tun pese won.
* '''[[electric current|iwo itanna]]''': isan awon igbonwo ti won ti je didijo lonitanna, won saba je wiwon ni eyo [[ampere]].
* '''[[electric current|iwo itanna]]''': isan awon igbonwo ti won ti je didijo lonitanna, won saba je wiwon ni eyo [[ampere]].

Àtúnyẹ̀wò ní 16:41, 21 Oṣù Kejìlá 2017

Multiple lightning strikes on a city at night
Monamona je ikan ninu ipa itanna afojuri.

Ìtanná (Electricity) ni sayensi, imo-ero, onise-ona ati àwon isele eleda to je mo bi awon adijo ina se wa ati bi won se n sanlo. Itanna n fa orisirisi isele oni-tanna, bi monamona, ina ojukan, ifasara gberingberin onina ati isanlo iwo onitanna ninu waya ina. Bakan naa, itanna gba idasile ati igbasodo iranka gberingberin onina bi awon iru radio laye.

Ninu itanna, awon adijo n se awon papa onigberingberin onina ti won n sise lori awon adijo miiran. Itanna n sele nitori orisirisi awon iru siseeda:

Ninu iseero onitanna, itanna unje lilo fun:

Awon isele onitanna ti je gbigbeka lati igba aye atijo, sibesibe ilosiwaju ninu sayensi re ko sele titi di orundun ketadinlogun ati kejidinlogun. Awon imulo alamuse fun itanna sibesibe si kere, yio si di opin orundun okandinlogun ki awon oniseero o to le lo ni ile-ise ati ibugbe. Igbale iyara ninu oroiseona onitanna ni asiko yi se awon ile-ise ati awujo di otun. Nitoripe itanna se lo lorisirisi ona lati pese okun gba laye mulo ninu opo imulo alainiye bi irinna, igbegbonna, itanmole, ibanisoro, ati isirokomputa. Agbara onitanna ni igbaeyin ile-ise awujo odeoni, be si ni yio ri lojowaju.[1]


Akiyesi

  1. Jones, D.A. (1991), "Electrical engineering: the backbone of society", Proceedings of the IEE: Science, Measurement and Technology, 138 (1): 1–10, doi:10.1049/ip-a-3.1991.0001 

Itokasi

Ajapo ode

Àdàkọ:Wiktionary