Rose Leke

Lát'ọwọ́ Wikipedia, ìwé ìmọ̀ ọ̀fẹ́

Rose Gana Fomban Leke jẹ onimọ-jinlẹ nipa iba ara Ilu Kamẹrika ati Ọjọgbọn Emeritus ti Imunoloji ati Parasitology ni Ile-ẹkọ giga ti Yaounde I.

Igbesi aye ibẹrẹ ati ẹkọ[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Nigbati Leke dagba o jiya lati ibà ni ọpọlọpọ igba, o jẹ apakan deede ti igbesi aye.[1] O nifẹ akọkọ si oogun nitori itọju ti o gba fun abscess ẹdọfóró ni Limbe nigbati o jẹ ọmọ ọdun mẹfa.[2][3] Iya rẹ ko lọ si ile-iwe, sibẹsibẹ baba rẹ jẹ olukọ ile-iwe, ati pe awọn mejeeji gba ọ niyanju lati lepa awọn aye eto-ẹkọ.[2][3] O lọ si Ile-ẹkọ giga Saint Mary-of-the-Woods, Indiana, AMẸRIKA ni ọdun 1966 fun awọn ẹkọ ile-iwe giga rẹ, ati lẹhinna University of Illinois ni Urbana – Champaign fun alefa ọga rẹ ni laabu ti David Silverman. Leke lepa PhD rẹ, ti akole Murine plasmodia: onibaje, virulent ati awọn akoran aropin ara ẹni, ni Université de Montréal, Canada ni 1975.[4][5][6]

Iwadi[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Iwadi Leke ti da lori iba ti o ni nkan ṣe pẹlu oyun, ninu eyiti paapaa awọn obinrin ti o ni idagbasoke ajesara si awọn iru iba ti o buruju julọ le jẹ ikọlu nipasẹ ọna eewu eewu ti ẹmi, pẹlu awọn ipa lori ilera ọmọ naa.[7] O ṣe agbekalẹ ifowosowopo igba pipẹ pẹlu Diana Taylor ni University of Hawaii ni Manoa lati ṣe iwadii ipo yii.[2][7] Papọ wọn ṣe agbejade iwadi kan ni ọdun 2018 ti o tọka pe awọn nọmba parasites ti o pọ si lakoko iba ti o ni ibatan oyun ni aabo ti o dara julọ ninu ọmọ naa si awọn akoran iba ọjọ iwaju, ati daba pe ikolu ti oyun ti o ni ibatan ti ko lagbara le ṣe asọtẹlẹ ọmọ naa si isẹlẹ nla ti arun.[8]

Awards ati idanimọ[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Leke ti jẹ ọmọ ẹgbẹ agba ti ọpọlọpọ awọn ajo ni awọn aaye ti ajẹsara ati iba. Leke ṣe idasile Iṣọkan Cameroon Lodi si Iba.[9] Arabinrin naa jẹ alaarẹ Federation of African Immunological Societies laarin 1997 ati 2001, ati ọmọ ẹgbẹ igbimọ kan ti International Union of Immunological Societies lati 1998 si 2004.[7] Ni ọdun 2002 aṣẹ Alakoso kan ṣe Leke ni Alaga Igbimọ Awọn oludari ti Ile-iṣẹ Iwadi Iṣoogun ti Orilẹ-ede Cameroon.[4][7] Leke gba Aami Eye Imọ-jinlẹ Kwame Nkrumah ti ọdun 2011 fun Awọn Obirin, ṣe agbekalẹ Ẹgbẹ Afirika, pẹlu awọn olugba marun miiran.[7][9] Leke ti fẹyìntì lati awọn ipo giga giga ni 2013, nigbati o jẹ olori Ẹka ti Oogun ati Oludari Ile-iṣẹ Imọ-ẹrọ ni University of Yaoundé I.[10] Yunifasiti ti Ghana pe rẹ fun 2014 Aggrey-Fraser-Guggisberg Memorial Lecturer. Lẹhin iyẹn o ni Dokita Honoris Causa (DSc) lati Ile-ẹkọ giga ti Ghana.[Itọkasi ti o nilo] Ni ọdun 2015 Leke ni a yan ẹlẹgbẹ agbaye ọlọla ti Awujọ Amẹrika ti Oogun Tropical ati Hygiene, o si ṣeto Ile-ẹkọ giga fun Growth ni Iwadi Ilera fun Awọn Obirin Consortium to olutojueni awon onimo sayensi obinrin ni Cameroon. Lakoko Apejọ Ilera Agbaye ti 2018, Geneva, o bu ọla fun bi Akikanju ti Ilera nipasẹ Awọn obinrin ni Ilera Agbaye ati Itọju Ilera Ina Gbogbogbo, ati ni ọdun 2019 o jẹ orukọ ayẹyẹ ni Queen Iya ti Community Medical Community Cameroon, nipasẹ Igbimọ Iṣoogun Cameroon.[11] O wa lori Igbimọ Advisory Afihan Afihan Ajo Agbaye ti Ilera ati Igbimọ Pajawiri Awọn Ilana Ilera ti Kariaye ti Parẹ Polio.[12] Rose Leke gba Ẹbun Virchow ti 2023 fun Ilera Kariaye, ti o bọla fun iwadii aṣaaju-ọna aarun ajakalẹ-arun rẹ si agbaye ti ko ni iba ati ifarabalẹ ailopin ni ilọsiwaju imudogba abo. Ẹbun kariaye jẹ ẹbun pẹlu awọn owo ilẹ yuroopu 500,000 ati pe o ti fi idi rẹ mulẹ nipasẹ Virchow Foundation ti kii ṣe èrè fun Ilera Kariaye.

Igbesi aye ara ẹni[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Leke ni ọpọlọpọ awọn ọmọ-ọmọ. [13]

Awọn itọkasi[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]