Imota

Lát'ọwọ́ Wikipedia, ìwé ìmọ̀ ọ̀fẹ́

itan Ilu Imota[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Ipo agbegbe ti a mọ si "Imota" n gba orukọ rẹ lati ihamo "Imu-Ota" ti o tumọ si "Nitosi igi Ota". Eyi latari bi Ranodu atawon eeyan re se kuro ni ilu Ijebu-Ode ti won n wa ijoba otooto ti won si n gbe legbe igi Ota ti won n pe ni Imota lonii. Lati igba naa, o jẹ ewọ fun gbogbo awọn olugbe ilu Imota lati fi igi Ota jo ina.

Itan Imota fihan pe Ranodu akoko je okan lara awon omo Obaruwa tabi Obaruwamoda tabi Arunwa tabi Ekewa-olu ti ilu Ijebu-ode. His Royal Highness Obaruwa was the mewa Awujale lori itẹ, ni Ijebu- Ode. Other sons of Obaruwa presently reigning as important Obas in their respective domains are Alaiye-ode of Ode-Remo and Ewusi of makun both in Remo division of Ogun State and Osobia of makun-omi in Ijebu waterside local government of Ogun State.[1]

Obaruwa ni Awujale akoko ti o se afihan ilu oba ti won n pe ni ‘Gbedu’ eyi ti won maa n lu ki i se lasiko ayeye odun “Osi” nikan sugbon lati tun kede fifi Oba tabi Olori tuntun sile tabi lasiko ayeye Oba. Bákan náà, èèwọ̀ ni nígbà àjọyọ̀ “Osi” ní Ìjẹ̀bú-ode láti máa dún ìlù ọba, Gbedu àyàfi tí wọ́n bá kọ́kọ́ lù ní ojúbọ Ọbaruwa. Obaruwa tun ni abuda kan pato; Òrìsà rè nìkan ni a rú àgbò méjì lákòókò àjọ̀dún Òsí.

Ranodu alufa Oro pelu ore re Senlu Olupe-oku, Eluku ati Oloye Agemo, Omo iya re Adebusenjo Orederu, Ifa priest, slaves Osugbo, Oro Liworu, Oro Logunmogbo, Agemo Jamese, Agemo Esuwele and Eluku Meden-Meden with Obaship paraphernalia , gbogbo won lo kuro ni Ijebu-Ode papo, won si bere irin ajo na lati wa ijoba otooto. Wọ́n kọ́kọ́ fìdí kalẹ̀ sí Aiyepẹ̀, lẹ́yìn náà ni wọ́n sọ fún ọ̀rọ̀-ìwé Ifá pé kí wọ́n tẹ̀ síwájú.

Ninu irin ajo itan, Ranodu gba Oko Mayon koja nibi to ti kuro ni awon ami Royal, won fi igba die gbe si Idado nitosi sagamu, Idado ni won n pe ni ‘Agbala Imota’ lonii. Ni Idado, Ranodu ti fi ola fun Oba Akarigbo ti Sagamu o si wa aye lati duro, oba wo eru re o si ri ade beaded ati awọn ami ọba miiran, o gba ranodu niyanju lati kọja odo kan ti a npe ni 'Eruwuru' ki o duro nibẹ.

Wọ́n gbọ́ràn sí Ọ̀rọ̀ Ifá, wọ́n ń bá ìrìn àjò wọn lọ, wọ́n sì rẹ̀ wọ́n lọ́nà, wọ́n pinnu láti sinmi, wọ́n sì fi ewé ọ̀pẹ ṣe ilé fún ìgbà díẹ̀. Wọ́n tún fọ̀rọ̀ wá ọ̀rọ̀ ìfọ̀rọ̀wánilẹ́nuwò Ifá lọ́wọ́, Olódùmarè sì sọ fún wọn pé kí wọ́n máa rìnrìn àjò wọn lọ, Ranodu sì sọ ibẹ̀ náà ní Abatiwa tí ó tún jẹ́ abúlé títí di òní olónìí.

Wọn tun gba Odo-Ayandelu kọja ṣugbọn Ranodu paṣẹ fun diẹ ninu awọn ẹru rẹ ti ẹru kan ti a npè ni Ayan jẹ olori lati duro sibẹ. Won kuro ni Odo-Ayandelu lo si Odo-Onasa nibiti o ti ko Igboti Oro, o si kuro ni Oro Liworu fun isin. Orisa naa ni awon eniyan Odo-Onosa tun n sin titi di oni. Leyin ti won kuro ni Odo-Onasa, won de Agudugbun, won si sinmi nibe fun osu die. Ranodu sayeye Oro Festival and constructed another Igboti Oro which remains at Agudugbun till date. Leyin ojo melo kan, Adebusenjo Orederu se ayeye Agemo eleyii ti won ti pase fun awon eru lati ge igbo ki awon Agemo le jo, lasiko ajoyo yii ni Adebusenjo Orederu se awari opopona ese kan ninu igbo ti won si kuro ni Agudugbun si ipari won. nlo.

Ni Agudugbun, Ranodu wo ina to n bo lati Iwo-Oorun, o wa ina naa, o si ba awon ode meji ti won n jona ninu ile won, awon ode ti won n pe ni Ofirigidi, okunrin Oke Orundun ati Ojoyeruku to je Olusin Eluku lati Ijebu Ode, won ki Ranodu kaabo. Ati awon omo e, Ofirigidi ni ki Ranodu si baagi oun, o si ri dukia ijoba ninu re, won di ore, Ranodu si so aaye ipade won ni Opopo. Ofirigidi sọ fún Ranodu pé kó lọ jìnnà díẹ̀ sí Ehindi, ẹ̀rọ ìkọ̀ ‘Ehin Odi’ kó sì máa gbé ibẹ̀. Ehindi ni ibi ti Idi Ota wa, ti a si da oruko ilu. Ranodu ni ki Senlu consult Ifa oracle lati mo boya won le duro sibi ti Ifa oracle si gba ibeere won, eyi ni won ti bi ilu Imota nikẹhin.

Awọn oludari ti o ti kọja ati lọwọlọwọ[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Ranodu pàṣẹ fún àwọn ẹrú rẹ̀ pé kí wọ́n gé àwọn igbó yí igi Ota ká, kí wọ́n sì kọ́ àwọn àgọ́ fún gbígbé. Ó tún ní kí wọ́n pèsè ibì kan sílẹ̀ fún oko

1.Oba Seniu olupe-oku -1610-1616, o fi Ranodu sile o sa lo si Omu-Ijebu ni igbekun. O gbe o si kú nibẹ ni 1638.

2. Oba Aladesuwasi, 2nd Senlu-1640-1665.

3. Oba Lasademo, 1st Lasademo from 1669-1687.

4. Oba Orewaiye Olugayan- Omo omo Ranodu and the 1st indigenous Oba from Imota, 1st Olugayan from 1690-1731

5. Oba Ore Oye, 3rd Senlu from 1734-1770

6. Oba Igara 4th Senlu lati 1772-1793.

7. Oba Ademokun, 2nd Lasademo from 1796-1817

8. Oba Arowuyo, 2nd Olugayan from 1820-1854

9. Oba Oyemade, 1st- Oyemade from 1856-1881

ogun agbedemeji kan wa laarin 1881-1893 ti o kolu lImota ko si Oba ti o joba nigba naa.

10. Oba Okumona Olufoworesete, through the influence of his first wife Princess lge Mayandenu Olugayan, 1st Olufoworesete from 1894-1917

11. Oba Akindehin popularly called Oba Onisuru, 3rd Lasademo from 1917- 1920

12. Oba lge Okuseti from lineage of Oba Rowuyo, 3rd Olugayan from 1921-1935

13. Oba Shaibu Awotungase popularly called Oba Daranoye, 4th Olugayan from 1936-1949

14. Oba Albert Adesanya Adejo popularly called Kiniwun Iga, first educated Oba Ranodu of Imota, 2nd Oyemade from 1951-1981

15. Oba Lawrence Adebola Oredoyin, elekeji Oba Ranodu of Imota, 5th Senlu from 1981-1993.

16. Oba Mudasiru Ajibade Bakare Agoro, three educated Oba Ranodu of Imota, 2nd Olufoweresete from 1993 to date.

Ogbontarigi Ibi ni Imota[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

  • Imota Rice Mill[2]
  1. https://web.archive.org/web/20150218065021/http://www.lagosstate.gov.ng/entities.php?k=85
  2. IMOTA RICE MILL TO START PRODUCTION FIRST QUARTER NEXT YEAR- SANWO-OLU – Lagos State Government