Ojo, Eko

Lát'ọwọ́ Wikipedia, ìwé ìmọ̀ ọ̀fẹ́

Ojo je ijoba ibile ati ilu [1] ni Ipinle Eko, Nigeria .[2] Eko State University wa nibẹ. Ojo wa ni apa ila-oorun ti Trans–West African Coastal Highway, bii 37 km oorun ti eko. O jẹ apakan ti Agbegbe Ilu Ilu Eko .

Location of Ojo in Lagos Metropolitan Area

Ojo jẹ ilu akọkọ ti ibugbe botilẹjẹpe o ni diẹ ninu awọn ọja pataki pẹlu Alaba to je oja to gbajumo, Ọja ẹran Alaba (Alaba Rago), Ile- iṣẹ Iṣowo to gbajumo ni eko atijọ, ati ọja Iyana-Iba. O tun wa ni ile-iṣẹ pipin ti 81 Division Omo oju ogun ati Ilu Navy. Guusu ti ilu naa (kọja Badagry Creek), iyoku ijọba agbegbe ko ni iye eniyan ati pe o ni awọn ira mangrove ati awọn eti okun iyanrin. Diẹ ninu awọn eti okun wọnyi jẹ awọn aaye isinmi ni akoko ajọdun. Eranko abemi egan ni o ni awọn ejo, ekute ati awọn ẹiyẹ pẹlu awọn ooni, iguanas, awọn alangba atẹle ati awọn okere. Awọn ẹja nlanla ati awọn ẹja dolphin ti mọ lati ṣabẹwo si awọn agbegbe eti okun. Awon ilu kan ni Iba, Igando, Okokomaiko, ati be be lo.

Itan[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Àṣà àtẹnudẹ́nu gbà pé Esugbemi, ìyàwó rẹ̀ Erelu àti Osu olórí àlùfáà tí wọ́n ṣí lọ sí Ilé-Ifẹ̀ ni wọ́n fi dá Ojo sílẹ̀ lórúkọ Ilufe . Esugbemi je ode to wo awon igbo irawo ni agbegbe ti o di Ojo. Lakoko awọn irin-ajo rẹ o ni idaniloju pe o yẹ ki o faagun pinpin. Osu kan si Oracle ti o fi idi ipinnu rẹ mulẹ ni agbegbe Ikemo ni agbegbe Olojo loni.[3] Ilu tuntun naa pe awọn atipo Awori miiran lati Iddo ati Idumota ti wọn kọ Irewe Osolu, guusu ti Otto-Awori.

Iha iwọ-oorun (Oto-Awori) ati ariwa (Iba ati Igbo-elerin) awọn ẹya ti Ojo ni idagbasoke ni ominira nitori abajade idasile awọn aṣikiri ti Awori nigbamii lati Ile-Ife. Awọn aṣikiri naa kọkọ gbe si Obadore ni Iba ṣaaju ki o to gbooro si iwọ-oorun ati guusu iwọ-oorun. Baale ni Oto-Awori ti n joba titi ti won fi koko yan Oba. Eleyi jẹ atako nipasẹ awọn Orisa. Eyi yori si idasile Oto-Awori & Otto-Iddo.[4] Ni ipari, Oba ti Oto-Awori gori itẹ ni ipari 18th century lati ṣe ijọba papọ pẹlu Olojo ti Ojo.

Gbigbe[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Gbigbe jẹ nipataki nipasẹ ọna. Ọna opopona Trans – West African Coastal Highway gbalaye ni ila-oorun – iwọ-oorun nipasẹ ilu naa o si pin si Ariwa ati halves Guusu. Wakọ Olojo, opopona Ojo atijọ, opopona Kemberi ati opopona Alaba ni awọn ọna akọkọ ni idaji gusu ti ilu naa. Ni apa ariwa ọna Oloye Esan, opopona Iyana-Ipaja, opopona Igbo-elerin jẹ awọn ọna pataki.

Awọn iṣẹ Ferry ati awọn ọkọ oju-omi iyara wa nipasẹ Badagry creek pẹlu awọn ọkọ oju-omi kekere ni Muwo, Shibiri ati pa Olojo wakọ. Opopona ọkọ oju-irin lati Eko gba Ojo ti n ṣiṣẹ ati pe o nireti lati dinku awọn idawọle ọkọ-ọkọ titi ayeraye laarin agbegbe naa.[5]

Asa[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]

Ojo gbajumo fun odun Olojo nigba ti Olojo yo si wo ade re. Odun Oro ni won maa n se nigba iku Olojo tabi Baale kan. Oro ti fa ariyanjiyan fun awọn eroja ti ajọdun eyiti awọn kan ro pe o jẹ aiṣedeede. Odun omiran je Egungun, Obaluwaye, Sango, Ogun, Ota and Osun which is named the deities or heroes which they celebrated. Iyemoja ati Gelede ati Alaalu ni won tun se ayeye ni agbegbe Otto-Awori.[6]

Awọn itọkasi[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]