Ọya

Ọya ti a tun le pe ni Oia, Yansan-an, Yansa, Iyamsa tabi Iansa) je okan ninu awon orisha-binrin ni ile Yoruba. Oya je orisha iji, mona-mona ati afefe.[1][2] Oya nikan ni orisha ti o ni agbara lati se oludari Egungun, Babalu Aye ni o gbe agbara yi fun Oya.
Igbagbo Ati Awon Abuda Re
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Oya gbe ori ile aye gegebi eniyan ti o wa lati ilu Ira ni ipinle Kwara, Naijiria nibi ti o je iyawo Alaafin ti ilu Oyo, Sango. Ni ile Yoruba, oruko Oya je oruko ti a gbagbo pe o je yo lati inun oro "o ya" ti o tunmo si "ikan ti a faya", eyi si un se atokasi ibasepo re pelu iji lile. Oya ni a gbagbo pe o ni agbara lati pa awo da si efon. Efon yi je ami ti a mon Oya mon, eewo si ni fun awon babalawo ti oun sin Oya lati pa Efon.[3] Oya ni a tun mon si Ọya Ìyáńsàn-án, eyi ti o tunmo si "iya omo mesan", nitori pe omo mesan ni Oya bi fun oko keta re ti oun je Oko, leyin opolopo odun gegebi agan.
Ni esin awon Yoruba, Oya se igbeyawo ni igba meta, akoko pelu orisha Ogun, elekeji pelu orisha Sango ati igba keta pelu orisha ise ode ati ise oko-dida ti oun je Oko. Oya je orisha ti won un sin ni apa ile Yoruba ni igba ti isakoso ile Yoruba si wa lowo ijoba Oyo.
Awon Abuda Re
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]- Kiki: "Eeparrei!", tabi "Epahhey, Oia!"
- Ojo Iyasi Mimo: Ojoru
- Awo: Pupa, Eseedu, Pupadu ati òṣùmàrè
- Ami: Iru Efon, eruguere{nkan etutu}
- Eewo: elegede
- Ounje: Akara[4]
Awon Aroso
Ase Lori Iku
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Oya ni agbara lori awon oku leyin ti o jo fun Babalu Aye, Babalu Aye fun ni agbara lori awon oku nigba ti o ri pe Oya ni ìgboyà ati aanu. Aroso yi ni o salaye ibasepo ti Oya ni pelu iku.
Awon Omo mesan Ti Oya Bi
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Leyin opolopo odun gegebi agan, babalawo gba Oya ni amoran pe ki o gbe ebo ti o ni igbin odo ti o to ẹgbààsán, eran agbo ati awon aso ti o ni orisirisi awo. Oya tele imoran yi, o si bimo mesan.
Irubo ati Egbe Egungun
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Itan kan so wipe Oya siwaju awon egbe obinrin kan lati rubo ninu igbo nipa lilo obo lati seruba awon okunrin. Leyin ti Ogun mon asiri yi, awon okunrin gba egbe nan pada sugbon won gba Oya gegebi bi oludasile egbe nan, won si un pe Oya ni Oyá Igbalé.
Onan Ipase Oya
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]A ni igbagbo pe Oya le han ni onan mẹ́tàlélógún:
ọ̀kan/ení: Oya Yansa Bí Funkó
eeji: Oya Dumí
eeta: Oya De
eerin: Oya Bumi
aarun: Oya Nira
eefa: Oya Igbalé
eeje: Oya Niké
eejo: Oya Tolá
eesan: Oya Dira
eewa: Oya Funké
ookanla: Oya Iya Efon
eejila: Oya Afefere
eetala: Oya Yansá Mimú
eerinla: Oya Obinídodo
Eedogun: Oya Yansa Duma
Eerindinlogun: Oya Yansa Doco
Eetadinlogun: Oya Tombowa
Eejidinlogun: Oya Ayawá
Ookandinlogun: Oya Tapa
Ogun: Oya Tomboro
Ookanlelogun: Oya Yansa Odó
Eejilelogun: Oya Yansá Orirí
Eetalelogun: Oya Bomi
Candomble
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Ninu Candomble, won mon Oya si Iansa tabi Iya Mesan tabi Iana ti o jeyo ninu ede Yoruba Yánsán. Won mon Oya si jagun jagun ti o gboya, olori odo [[Niger and iya omo mesan, Iansa loun se isakoso lori awon ohun aramada ti yi awon oku ka. Oriki orisha yi ni "Eeparrei!" tabi "Epahhey, Oia!"[5]
Iansã, ni esin Yoruba ni oun se isakoso lori afefe, iji ati mona-mona. Oun nan si ni olori odo Niger ati iya omo mesan. Jagun-jagun ti ko se bori ni pelu.[6]
Ounje Etutu.
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Oun ebo ni Akara (acarajé), igba ati bee bee lo. Acarajé, je oun etutu ati ounje ti won un je ni Bahia, Brazil.
Awon Ami ati Ohun Elo.
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]Mona-mona, ida ati irukere ni awon ami Oya. Oya ma un wo aso ti o ni orisirisi awo ati wipe Oya ma un gbe awon nkan elo etutu ti a se lati ara irin
Awon Itokasi
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]| Àyọkà yìí tàbí apá rẹ̀ únfẹ́ àtúnṣe sí. Ẹ le fẹ̀ jù báyìí lọ tàbí kí ẹ ṣàtúnṣe rẹ̀ lọ́nà tí yíò mu kúnrẹ́rẹ́. Ẹ ran Wikipedia lọ́wọ́ láti fẹ̀ẹ́ jù báyìí lọ. |
Itokasi
[àtúnṣe | àtúnṣe àmìọ̀rọ̀]- ↑ Adeoye, C. L.; Adeoye, C. L. (2024-07-18). "Ìgbàgbọ́ àti ẹ̀sìn Yorùbá by C. L. Adeoye". Open Library. Retrieved 2025-11-10.
- ↑ "Dílógún : Brazilian tales of Yorùba divination discovered in Bahia / by Pierre Verger ; translated, edited and annotated by Willfried F. Feuser and José Marianno Carneiro da Cunha ; introduction by Willfried F. Feuser". Smithsonian Institution. Retrieved 2025-11-10.
- ↑ Machacek, David W.; Wilcox, Melissa M. (2003-08-13). Sexuality and the World's Religions. Bloomsbury Academic. ISBN 978-1-57607-359-9. https://books.google.com.ng/books?id=p52Envn3rLkC&q=%2522oya+means%2522+yoruba&pg=PA8&redir_esc=y. Retrieved 2025-11-10.
- ↑ "OYA (Yansa): Who is it? Characteristics, History, pataki and more". OshaeIfa.com. 2021-06-04. Retrieved 2025-11-10.
- ↑ "Research Catalog". Subject Heading. 2025-11-10. Retrieved 2025-11-11.
- ↑ Chasteen, John Charles (2009). "Let's Makes Some Noise: Axé and the African Roots of Brazilian Popular Music. By Clarence Bernard Henry. Jackson: University Press of Mississippi, 2008. Pp. xiii, 234. Illustrations. Notes. Glossary. Bibliography. Index. $50.00 cloth.". The Americas (Cambridge University Press (CUP)) 66 (1): 114–115. doi:10.1353/tam.0.0154. ISSN 0003-1615.