| Francium |
|
87Fr
|
|
|
| Ìhànsójú |
| metallic |
| Àwọn ìdámọ́ wíwọ́pọ̀ |
| Orúkọ, àmì-ìdámọ́, nọ́mbà |
francium, Fr, 87 |
| Ìpèlóhùn |
/ˈfrænsiəm/
FRAN-see-əm |
| Ẹ̀ka ẹ́límẹ̀nti |
alkali metal |
| Ẹgbẹ́, àsìkò, àdìpò |
1, 7, s |
| Ìwúwo átọ́mù |
(223) |
| Ìtòléra ẹ̀lẹ́ktrónì |
[Rn] 7s1
2, 8, 18, 32, 18, 8, 1 |
| Physical properties |
| Phase |
solid |
| Density (near r.t.) |
1.87 g·cm−3 |
| Melting point |
? 300 K, ? 27 °C, ? 80 °F |
| Boiling point |
? 950 K, ? 677 °C, ? 1250 °F |
| Heat of fusion |
ca. 2 kJ·mol−1 |
| Heat of vaporization |
ca. 65 kJ·mol−1 |
| Vapor pressure (extrapolated) |
| P (Pa) |
1 |
10 |
100 |
1 k |
10 k |
100 k |
| at T (K) |
404 |
454 |
519 |
608 |
738 |
946 |
|
| Atomic properties |
| Oxidation states |
1 (strongly basic oxide) |
| Electronegativity |
0.7 (Pauling scale) |
| Ionization energies |
1st: 380 kJ·mol−1 |
| Covalent radius |
260 pm |
| Van der Waals radius |
348 pm |
| Miscellanea |
| Crystal structure |
cubic body-centered
|
| Magnetic ordering |
Paramagnetic |
| Electrical resistivity |
3 µΩ·m |
| Thermal conductivity |
15 W·m−1·K−1 |
| CAS registry number |
7440-73-5 |
| Àwọn ísótòpù dídúró jùlọ |
| Main article: Àwọn ísótòpù francium |
|
|
|
· r |
Fránsíọ̀m tabi Francium, mimo tele bi eka-caesium ati actinium K,[akiyesi 1] je apilese kemika to ni ami-idamo Fr ati nomba atomu 87. O ni ikan ninu awon odionina tokerejulo larin gbogbo awon apilese ti a mo, bakanna ohun ni apilese aladanida keji tosowonjulo (leyin astatine). Fransiom je onide to je radioalagbara giga to n jera si astatine, radium, ati radon. Gege bi onide alkali, o ni agbara elektroni kan.
Francium je wiwari latowo Marguerite Perey ni Fransi (nibi ti apilese yi ti ri oruko) ni 1939. Ohun ni apilese togbeyin ti o je wiwari ninu adanida, kanran jije sisopapo.[akiyesi 2] Lode yara ise-idanwo, francium sowon gidigidi, iye ipase je wiwari ninu alumoni aladalu uranium ati thorium, nibi ti isotopu francium-223 ti n je didasile to si n je jijera bibaun. Iye to kere bi 20–30 g (ounce kan) lowa nigba yiowu kakiri inu igbele Aye; awon isotopu yioku je alasopapo yanyan. Iye titobijulo ti o je kikojo lai isotopu yiowu ni isupo bi awon atomu 10,000 (ti francium-210) ti won je didasaye gege bi efuufu tutugidi ni Stony Brook ni 1997.[1]
Awon akiyesile [àtúnṣe]
- ↑ Actually the least unstable isotope, francium-223
- ↑ Awon apilese alasopapo, bi technetium, ti je wiwari ninu adanida.